Aparat za dijalizu

TIPOVI DIJALIZE

Postoje dva osnovna tipa dijalize:

  • Hemodijaliza
  • Peritonealna dijaliza

HEMODIJALIZA

je metoda odstranjivanja otpadnih produkata (kao što su kalijum i urea) iz krvi u slučaju zatajenja bubrega. To je jedna od tri terapije za zamenu funkcije bubrega. Preostale dve su transplantacija i peritonealna dijaliza. Od svih terapijskih postupaka, hemodijaliza je najčešći vid lečenja bolesnika sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom.

Rutinska hemodijaliza se obavlja kod neležećih pacijenata koji dolaze u bolnice ili druge ustanove opremljene za ovaj vid dijalize. Na klinikama je obavljaju medicinske sestre i tehničari, a sve češće se obavlja kod kuće.

Većina bolesnika odlazi na dijalizu tri puta sedmično, a sam postupak u proseku traje 4 sata.

Princip hemodijalize je isti kao kod drugih vidova dijalize, a to uključuje difuziju rastvorenih materija kroz polupropusnu membranu. Hemodijaliza koristi suprotno strujanje tečnosti, odnosno dijalizat teče u suprotnom smeru od smera kretanja krvi u dijalizatoru. Ovaj kontratok održava koncentraciju rastvorenih materija s obe strane membrane na maksimumu i tako povećava efikasnost dijalize.

Odstranjivanje tečnosti se postiže korišćenjem razlika hidrostatskog pritiska, što dovodi do toga da slobodna voda i neke rastvorene supstance prolaze kroz membranu.

Dijalizat obično sadrži natrijum, kalijum, kalcijum, magnezijum, hloride, acetate, bikarbonate, dekstrozu itd. Često se dodaje i heparin kako bi se izbeglo zgrušavanje krvi na mestu ulaska igle u krvni sud.

Ureja, kalijum, fosfati i druge materije difuzijom prelaze u dijalizat. Koncentracije natrijuma i hlorida su slične kao u normalnoj krvnoj plazmi. Koncentracija bikarbonata je nešto veća u plazmi, zbog regulacije kiselosti krvi.

PRISTUP KRVNIM SUDOVIMA

U hemodijalizi postoje tri metode koje se koriste za pristup krvnim sudovima:

  • intravenozni kateter
  • arteriovenska (AV) fistula
  • arteriovenska veštačka premosnica.

Vrste metode koje se koriste zavise od više faktora, kao što su vreme otkazivanja bubrega i stanje vaskularnog sistema pacijenta.

Intravenozni kateter

Intravenozni kateter je najčešće privremen, a ređe trajan (kateter sa potkožnim jastučićem). Privremeni kateter se postavlja u slučaju nedostatka AV-fistule ili AV-premosnice ili u slučaju nemogućnosti njihove punkcije. Postavlja se u veliku šuplju ili butnu venu.

Arteriovenska fistula

Arteriovenska fistula predstavlja najbolji način pristupa krvotoku za bolesnike koji su na redovnoj hemodijalizi, a ostvaruje se hirurškim spajanjem arterije i vene na podlaktici. Nakon 4 do 6 nedelja stvorena fistula može da se koristi za hemodijalizu. Takva vrsta pristupa uz odgovarajuću negu može da traje godinama.

Arteriovenska veštačka premosnica

Arteriovenska premosnica ili graft je veštački umetak koji se hirurški stavlja između arterije i vene. Koristi se u slučaju kada su vene premale da stvore fistulu. Arteriovenskoj premosnici je potrebno oko 4 nedelje da zaraste i nešto češće dolazi do nastajanja ugrušaka i infekcija nego kod fistula.

DIJALIZATOR

Dijalizator je osnovni aparat za hemodijalizu. Dijalizator ima dva odeljka odvojena membranom. Jedan odeljak sadrži dijalizat, dok se u drugom nalazi bolesnikova krv.

APARAT ZA DIJALIZU

Aparat za dijalizu obavlja tri osnovne radnje:

  • pumpa krv kroz dijalizator i reguliše njen protok.
  • odstranjuje otpadne materije iz krvi.
  • prati krvni pritisak i količinu tečnosti odstranjene iz tela.

U slučaju bilo kakve promene aparat za dijalizu zvučnim signalom upozorava medicinske tehničare koji brinu o pacijentu.

Kako do kućne dijalize i više o aparatu za dijalizu.