Jonska izmena

Jonska izmena i aktivni ugalj

Boja u vodi obično je posledica gvožđa i mangana ili organskih jedinjenja (često iz tresetne vode).

Boja vode se može smanjiti pomoću specijalizovanih jonoizmenjivačkih smola, odnosno jonske izmene.

Odakle dolazi boja?

Boju u vodi (nakon što je filtrirana) obično uzrokuju jedinjenja gvožđa i mangana ili organska jedinjenja. Ako je boja posledica gvožđa ili mangana, postoje specifični tretmani vode. Ako je boja posledica organskih sastojaka, tretman se obično vrši jonskom izmenom ili aktivnim ugljem. Organska boja potiče od propadajuće vegetacije i može biti potpuno rastvorljiva ili čvrsta. Tanini (huminska i fuminska kiselina) su ubedljivo najčešća klasa jedinjenja i daju vodi žuto-smeđu boju. U planinskim predelima u kojima voda curi iz treseta, voda može biti i potpuno smeđa.

Uklanjanje boje iz vode

Dva najčešća oblika uklanjanja boje iz vode su smole za jonsku izmenu ili specijalizovani aktivni ugalj, odnosno organski čistači.

Jonska izmena

Kada voda prolazi kroz zrnca aneonske smole, organski molekuli su vezani za smolu. Kada smola postane zasićena i više ne može da sadrži jedinjenja koja formiraju boju, potrebno ju je ukloniti. Izbor smole je presudan jer mnogima treba kaustična soda za uklanjanje organskih sastojaka. Međutim, postoje smole koje se mogu samostalno regenerisati slanom vodom ili u kombinaciji sa kaustičnom. Prednost je što je lako dostupna i bezbedna. Uobičajeno svakih 25 litara smole ukoniće 2000 ppm organske boje pre nego što zatreba regeneracija. Brzine protoka su prilično brze, obično 12 do 15 puta veće od zapremine smole.

Jonoizmenjivačka smola je nerastvorljivi zrnasti materijal koji selektivno može ukloniti jone iz rastvora zamenjujući ih sličnim jonima vezanim za materijal. Takve smole se sastoje od polimera sa visokom relativnom molekulskom težinom na koje su kovalentno vezane naelektrisane funkcionalne grupe (npr. sulfonat, karboksilat, fenolat, tercijalne ili kvaternarne amonijum grupe). Mogu biti katjonske ili anjonske izmenjivačke smole, u zavisnosti od toga da li razmenjuju anjone ili katjone. Koriste se za izolovanje ili odvajanje aminokiselina, proteina, naelektrisanih meta-bolita.

Aktivni ugalj

Aktivni ugalj upija organsku boju iz vode. Ovi sistemi su posebno korisni kada su nivoi boja vrlo niski ili je potrebna količina vode vrlo niska ili korisnije kao poliranje kao završni tretman. Jednom kada se ugalj iscrpi, potrebno ga je baciti i ubaciti novi ugljenik. Aktivni ugalj bogat fosfatima posebno je dobar u zadržavanju organske boje kao i nekih metala. Vreme koje vodi treba da bude u kontaktu sa ugljenikom je vlo dugo, pa su brzine shodno tome vrlo spore. Sistemi za ubacivanje tekućina su daleko najbolja opcija ili je dobra upotreba sistema kao završnog ispirača.

  • Reverzna osmoza

    Reverzna osmoza koristi postupak kojim se preokreće protok vode u prirodnom procesu osmoze, tako da voda prelazi iz koncentrisanijeg rastvora u razređeniji rastvor kroz polupropusnu membranu. Pre i post filtri su često ugrađeni zajedno sa membranom reverzne osmoze.
    Filter reverzne osmoze ima veličinu pora probližno 0,0001 mikrona
    Reverzna osmoza ima vrlo visoku efikasnost u uklanjanju protozoa.
    Sistemi reverzne osmoze imaju vrlo veliku efikasnost u uklanjanju bakterija.
    Reverzna osmoza ima vrlo visoku efikasnost u uklanjanju virusa.
    Sistemi reverzne osmoze ukloniće uobičajene hemijske zagađivače (joni metala, vodene soli, ...), uključujući natrijum, hlorid, bakar, hrom i olovo a može samnjiti arsen, fluorid, radijum, sulfat, kalcijum, magnezijum, kalijum, nitrat i fosfor.
  • Firma TEHNOMED se bavi prodajom, ugradnjom i održavanjem sistema za reverznu osmozu, kako onih kućnih, tako i kompleksnijih industrijskih sistema.